En savoir plus
Scientific Essay from the year 2014 in the subject Economics - Case Scenarios, University of Novi Sad, course: Ecinomics, language: Serbian, abstract: Ako ostavimo po strani doktrinu trzisnog fundamentalizma kao zastranjivanje, koje je sticajem okolnosti postalo dominantno, pema teorijskim i empirijskim saznanjima trzisni sistem ni danas nema valjanu alternativu, kao ni u vreme kada su o njemu ocenu izrekle dve vise nego poznate ekonomske licnosti. Trzisni sistem, rekla je, Joan Robinson, koja je, inace, daleko od toga da moze biti proglasena apologetom kapitalizma i idolopoklonikom trzisnog sistema, "najbolji bunar iz kojega danas mozemo zahvatiti vodu." Ili, kao sto je svojevremeno rekao najpoznatiji istoricar i analiticar razvoja ekonomske misli Jospeh A. Schumpeter: "(Trzisni) sistem je surov, nepravedan, nemiran, ali vrsi posao a, do avola, to se od njega trazi."
Ako je to tako, onda je jasno da je nasilni pokusaj "izgra ivanja socijalizma" (naravno netrzisnog) bio velika greska. Postavlja se pitanje: cija? Marksova, zato sto je direktno uticao da se ta revolucionarna avantura dogodi? Ili je njegova greska indirektna i sastoji se "samo" u tome sto je snazno inspirisao kasnije revolucionare? Ili je odgovoran Lenjin kao i drugi revolucionarni socijalisti zato sto su, suprotno Marksovim gledistima, na pogresnom mestu, na pogresan nacin i u pogresno vreme izvrsili avanturisticki revolucionarni prevrat, Oktobarsku revoluciju u Rusiji?
A propos de l'auteur
Curriculum Vitae - kratka biografija Prof. dr Stanka Radmilovi¿a, ex-premiera Srbije
PERSONALNI PODACI:
Ime i prezime: Stanko (Milana) Radmilovi¿
Adresa: Novi Sad - 21108 Sremska Kamenica, Slobodana Baji¿a 49
E-mail: stan.radmil.@gmail.com
Datum röenja: 21. jul 1936.
OBRAZOVANJE:
Ekonomski fakultet: u Osijeku - industrijski smer
Postiploski studije: Ekonomski fakultet u Beogradu, monetarna ekonomija
Doktorat: na ekonomskom fakultetu u Beogradu, iz oblasti finansiranja investicija
PROFESIONALNA/RADNA AKTIVNOST
1960 - 1963 u LJevaonici željeza, Slav Požega, na poslovima planiranja,
1963 - 1967 u DIP "Lipa", Slav. Požega, finansijski direktor i pomönik generalnog direktora,
1967 - 1971 u Beöinu, finansijski direktor BFC,
1971 - 1973 u Vojvöanskoj banci, šef kraktorönog kreditaranja,
1973 - 1976 u Beöinskoj fabrici, direktor Fabrike cementa u izgradnji i istovremeno zamenik generalnog direktora BFC,
1976 - 1986 u Vojvöanskoj banci - Udruženoj banci, pomönik generalnog direktora